Deset izuma žena zahvaljujući kojima je svijet sigurnije i udobnije mjesto za život (FOTOGALERIJA)

Kakav bi bio svijet kada ne bi postojali GPS ili Wi-Fi? Bez nekih izuma bi naš svijetu bio opasnije mjesto, a bez drugih puno neudobniji za život. Kao i uvijek, postoji nekoliko zanimljivosti koje se, namjerno ili ne, često prešućuju.

 

Naime, u razdoblju od 1790. do 1984. godine se samo 1,5% izuma pripisuje ženama. Čini se prilično čudnim, međutim, do danas je gotovo 20% svih patenata u vlasništvu žena,  ali u svijetu muškaraca mnogi od izuma nisu ni pripisani ženama. Činjenica je da su žene s ovog popisa dale značajan doprinos svijetu tehnologije. U većini slučajeva su ti uspjesi priznati tijekom njihovog života. Bez njihovih izuma bi danas živjeli u posve drugačijem svijetu. Ovdje je 10 izuma žena koji su, po mišljenju mnogih, promijenili svijet.

1. Žena je izumila papirnate vrećice koje koristimo svaki dan

Margaret Knight,  nadimak “Lady Edison ” ili “Edison u suknji”, bila svestrana izumiteljica. Dobitnica je nekoliko desetaka patenata za svoje izume. S 12 godina je već počela raditi u tvornici tekstila, gdje je prvi put patentirala jedan od svojih izuma. Na primjer, kada je došlo do nesreće u tvornici i teško ozlijeđen jedan radnik, Margaret to dugo nije mogla zaboraviti i jedan dan je došla na posao sa sklopkom kojom se u slučaju nezgode jednostavnim pritiskom zaustavlja stroj.

Nakon građanskog rata u Americi Margaret je radila u Springfieldu (Massachusetts) u tvornici za proizvodnju papirnatih paketa. Gledajući u proizvod, Margaret se dugo vremena pitala ne bi li bilo logičnije i bolje da paketi budu ravni i da imaju kvadratno dno. Dakle, ona se odlučila mijenjati stroj i posvetiti se inventivnoj djelatnosti. Nakon mnogo eksperimentiranja, Margaret je uspjela stvoriti stroj za proizvodnju vrećica s ravnim dnom koje koristimo i dan danas.

Međutim, morala se boriti za svoj izum. Dok je Margaret još razvijala stroj za proizvodnju svog izuma, neki Charles Annan joj je ukrao ideju i pokušao dobiti patent. Margaret ga je tužila za povredu autorskih prava. Sud je presudio u njenu korist i 1871. ona dobiva svoj ​​patent kojeg je kasnije za pristojan novac prodala kompaniji Eastern Paper Bag Co.

Vrećice koje se danas proizvode su gotovo identične onima koje je stvorila Margaret i naširoko se koriste u cijelom svijetu, a smatraju se za najekološkiji proizvod pri pakiranju.

1871. M. Knight je odlikovana od strane kraljice Viktorije ordenom “Legije časti”. U 2006. godini je ušla u “Kuću slavnih nacionalnih izumitelja” (National Inventors Hall of Fame)

2. Žena je izumila “nevidljivo” staklo

Katharine Blodgett je magistrirala na Sveučilištu u Chicagu 1918. Postala je prva žena znanstvenica u istraživačkom laboratoriju General Electrica.  Također je postala prva žena koja je dobila doktorat iz fizike 1926. godine. Zajedno sa svojim učiteljem, Irvingom Langmuirom, razvija metodu stvaranja mono i multimolekularnih filmova. Trenutno se ova tehnologije zove “Langmuir-Blodgett metoda” i naširoko su koristi u proizvodnji suvremenih elektroničkih uređaja.

Stvorila je i “nevidljivo” staklo koje propušta 99% svjetlosti, ali je ne reflektira. Njen izum je prvi put korišten u filmskoj industriji u Hollywoodu 1939. godine. Danas njeno staklo ima mnoge primjene. Koristi se za teleskope, leće fotoaparata, naočale, te u proizvodnji automobilskih stakala i tako dalje.

3. Žena je izumila pivo

Ne zna se tko je prvi izumio recept za pivo, ali su žene zato bile prvi pivari i prodavači tog pića. Postoji mnogo podataka koji ukazuju da su žene prve pravile i prodavale pivo i to prije 7 tisuća godina u drevnoj civilizaciji Mezopotamije i sumerskoj kulturi. Kako tvrdi britanska znanstvenica Jane Peyton, koja kaže da su prije gotovo 7 tisuća u Mezopotamiji i Sumeru žene imale monopol na proizvodnju piva i otvaranje objekata za prodaju tog pića.

Pivo se smatralo darom boginje-žene, a ne boga-muškarca. U to vrijeme se vjerovalo da su pivare pod zaštitom boginja Ninkasi, Siris i Siduri. Proizvodnja piva je bio ženski posao i u Vikinga, pa čak i u Britaniji, gdje je pivo postalo dio svakodnevne prehrane. Elizabeta Prva je pivo pila svako jutro. U Engleskoj žene tradicionalno pivo pivo kod kuće, a prodaja piva je bio dobar izvor prihoda za mnoga kućanstva. Tek krajem XVIII stoljeća pivo se prestaje povezivati isključivo sa ženama i u smislu posla postaje rodno neutralno.

4. Žena je izumila kružnu pilu

Pletilja Tabitha Babbitt je bila žena posebne religijske zajednice koja je zagovarala ravnopravnost spolova, zajednički život i naporan rad. Nakon što je Tabitha Babbitt vidjela čovjeka kako pili balvan povlačeći pilu, primijetila je da se drvo reže samo kada se obična pila kreće samo u jednom smjeru. Tabitha je tada predložila da se pila montira na njezin tkalački stan. Tri godine kasnije su dva Francuza okupila ovu ideju od zajednice i za nju dobila patent. Sada je ovaj izum poznat kao kružna pila.

5. Žena je izumila igru “Monopoli”

Dva dizajnera su izumila igru “Monopoli” – Charles Darrow i Elizabeth Magie.  Magie je u to vrijeme bila novinarka, glumica i inženjerka. “Monopoli” je kao igra izvorno korištena isključivo u edukativne svrhe kojom se htjelo pokazati ekonomski utjecaj zemljišnih monopola i pokazati vrijednost gospodarstva stimuliranjem stvaranja bogatstva.

Osim toga, igra je također bila korištena u borbi za ženska prava. Izvorno se igra igrala pod nazivom “Igra zemljoposjednika”.

Prvi put je patentirana 1904., ali je izumljena 1902. To je bila jedna od prvih igara na ploči na kojoj se koriste “konture puta” bez jasno određenog početka i kraja. Uskoro je igra raširena i koristila se na fakultetima u edukativne svrhe. Do 1933. godine je “Monopoli” prošao kroz mnoge promjene i postao sličan igri koju poznajemo i danas.

6. Žena je izumila solarni sustav grijanja

Mária Telkes je bila znanstvenica koja je radila na polju tehnologije solarne energije. Bila je jedna od utemeljiteljica  termoakomulacionih sustava i izumila je prvi sustav solarnog grijanja. Sastojao se od više solarnih panela koji su i danas instalirani na krovovima kuća i poslovnih centara. Ovaj sustav se koristi za zagrijavanje soba u objektima.

Anthony Nemethy, rođak Márie Telkes, živio je sa svojom obitelji u kući s takvim sustavom tri godine, nakon čega se sustav pokvario. Telkes je izumila mnoge druge sustave grijanja, uključujući i one koje koriste čamci za spašavanje. Izumila je sustav solarnih baterija pomoću takozvane “Glauberove soli” koji može akumulirati puno topline. Njen eksperiment s ovim sustavom je utro put za daljnja istraživanja i vrijednim inovacijama koje se temelje na korištenju sunčeve energije. Njezinim aktivnostima u području solarne energije je zaradila nadimak “Kraljica Sunca”.

7. Žena je izumila bežičnu tehnologiju

Proglašena je najljepšom ženom svijeta i bila jedna od najpoznatijih i najljepših holivudskih glumica, ali je, uz sve to, Hedy Lamarr zaslužna za izum uređaja koji vam omogućuje kontrolu signalom na udaljenost.

Danas se zbog njene prvotne ideje postoje mobilni telefoni, auto navigacija, Bluetooth i Wi-Fi.

Razvijajući koncept Hedy Lamarr se smanjila mogućnost presretanja signala od strane neprijatelja tijekom Drugog svjetskog rata i stoga je bilo teško detektirati radio-kontrolirana torpeda.

U budućnosti je njena ideja postala temelj za širok raspon tehnologija, uključujući  i satelitski sustav GPS (Global Positioning System).

8. Žena je izumila jezik programiranja

Kao pionirka u svom području, Grace Hopper je izumila jedan od prvih računalnih programa za kompjuter Harvard Mark I davne 1944. godine. Razvila je i prvi prevodilac za računalni programski jezik, a zaslužna je za razvoj koncepta neovisnih programskih jezika, što je dovelo do razvoja prvog visoko razvijenog programskog jezika COBOL.

Zaslužna je i za razvoj pojma “debugging” u otkrivanju računalnih propusta, kao i za razvoj ispravljanja pogrešaka i eliminiranja kvarova na računalu. Zbog mnogih dostignuća i visokog ranga u američkoj mornarici je ponekad admiralku Grace Hopper nazivaju i “Amazing Grace”.

9. Žena je izumila kevlar za neprobojne prsluke

Stephanie Kwolek je radila za DuPont više od 40 godina. 1965. je razvila sintetičku tkaninu poznatu kao kevlar koji je pet puta jači od čelika.

1964. je njezina skupina započela potragu za jednostavnim, a ipak umjereno izdržljivim materijalom pogodnim za gume. Stephanie je radila na polimerima, a rezultat njezina rada je bila vrsta tekućeg kristala.

Nova tvar apsolutno nije odgovarala željenoj svrsi i bila je osuđena da završi u košari za otpatke.

Međutim, Kwolek je i dalje bila zainteresirana za dobivanje polimera i tvar koju je pronašla je premašila sva očekivanja. Stephanie je stvorila nova otporna sintetička vlakna poznata kao kevlar, koja su mogla izdržati takva naprezanja o kojima pobornici uporabe najlona nisu mogli ni sanjati.

Uprava tvrtke je brzo shvatila što je otkrila Kwolek. Gotovo od nule je stvorila novo polje u kemiji polimera. Ova nevjerojatna tkanina se danas koristi u više od 200 proizvoda.

Koristi se u proizvodnji vojnih odora, odora za vatrogasce, policiju i specijalne snage, a zbog posebne akustike čak i u glazbi. Polimer se koristi i za proizvodnju pametnih telefona.

U preko 40 godina znanstvenog rada je Kwolek, prema različitim izvorima, izumila 17 do 28 patenata.

1995. Stephanie je postala četvrta žena uključena u “Kuću slavnih nacionalnih izumitelja”. Kwolek je 1996. dobila Nacionalnu medalju za tehnologiju, a 2003. je uključena u “Kuću slavnih žena nacije” (National Women's Hall of Fame). 1997. godine Stephanie dobiva medalju “Perkin” Američkog društva kemičara (American Chemical Society), a 1980. joj ACS uručuje nagradu “Kreativni izumi”.

10. Žena je izumila stroj za pranje posuđa

Josephine Cochrane (1839. – 1913.) je bila bogata gospođa koja je voljela pozivati goste na velike večere. Međutim, čišćenje nakon tih skupova joj je donosilo puno tjeskobe.

Sluge su morale prati strašno puno posuđa i onda je gospođa Cochrane rekla: “Ako nitko neće izmisliti stroj za pranje suđa, onda ću to na kraju učiniti ja!”

Vrlo brzo je otkrila svoju istraživačku prirodu i to prisilno, jer joj suprug iznenada umro, a udovica je morala razmišljati o tome kako osigurati pristojan životni standard. Tada je gospođa Cochrane ostvarila svoj naum i izumila perilicu za suđe. Shvatila je i da će, ako se njena perilica pokaže funkcionalna, ona sebi osigurati udoban život.

No, 1850. je i Joel Houghton izmislio perilicu posuđa na ručni pogon, a L. A. Alexander je blago nadogradio ovaj dizajn. Međutim, njihov izum nije uspio.

S druge strane, Josephine je izumila takav stroj koji je imao odjeljke za tanjure, šalice i drugo posuđe, a njen izum je prvi put koristio pritisak vode. Njena perilica po svojoj konstrukciji uvelike sliči današnjim perilicama za suđe.

Njezin “prvi praktični stroj za pranje posuđa” je gospođa Cochrane predstavila patentnom uredu 1886. godine i u popratnom pismu navodi “kako se posuđe, nakon pranja u njenom stroju” ono neće morati ni brisati. Naime, visokom temperaturom tijekom procesa pranja se posuđe sušilo samo.

Uskoro je čudesan stroj marke Cochrane zainteresirao brojne restorane, hotele i kafiće.

Njeni su strojevi poboljšani tijekom vremena, a Josephine Cochrane je otišla u povijest ne samo kao izumiteljica, nego je postala i ikona feminističkog pokreta.

(0)



This post has been seen 257 times.

Deset izuma žena zahvaljujući kojima je svijet sigurnije i udobnije mjesto za život (FOTOGALERIJA)

| Foto/Video, Slider, Zanimljivosti |
About The Author
-