DOK GA JE TRAŽIO NATO: Karadžić navodno ordinirao po Rusiji, Austriji, Italiji, a ljetovao na Čiovu

Čak 13 godina bježao je zlikovac Radovan Karadžić od lica pravde. Posljednji put javno je viđen u Han-Pijesku 1996., iste godine kada je Interpol za njim raspisao potjernicu i dostavio je u 176 zemalja, a nakon što je Haški tribunal nakon genocida u Srebrenici, 1995. podigao optužnicu protiv Karadžića za ratne zločine. 

 

sfor-opkolio-kucu

 Juli 1997. godine: SFOR opkolio kuću Karadžića na Palama

 

Tokom njegovog bijega NATO je organizirao čak devet akcija potrage i sve su bile neuspješne. Karadžićeva supruga Ljiljana Zelen-Karadžić javno je 28. jula 2005. pozvala Karadžića da se preda Haškom tribunalu.

Ponuda Srbije 

Duže od decenije ispredale su se priče gdje je sve Karadžić navodno viđan i gdje se sve krio. U novembru 1998. Sjedinjene Američke Države ponudile su novčanu nagradu od pet miliona dolara osobama koje pomognu da pred sud budu izvedeni optuženi za ratne zločine, među kojima i Karadžić. Srbijanska vlada šest godina kasnije ponudila je nagradu od milion dolara onome ko ih odvede do Karadžića. Danas, osam godina nakon njegovog hapšenja, zvanično nijedna nagrada nije isplaćena. Nezvanično, jesu, i to obje.

 

pale-akcija-sfor-a-radio-jovan-karadzic-sonja-1

Sonja Karadžić na ulazu u prostorije svog radija tokom akcije SFOR-a 2003.

 

Navodno su Karadžića 2001. francuski komandosi uspjeli locirati u BiH, i to tako što su postavili GPS uređaj na vozilo nekog njegovog rođaka. Tada su se pojavile informacije, koje nikada nisu potvrđene, da je hapšenje u to vrijeme zaustavio francuski predsjednik Žak Širak (Jacques Chirac) uz obrazloženje da se ne želi “miješati u američki posao”.

U januaru 2002. godine na ulicama Sarajeva oblijepljene su potjernice za Karadžićem. Koliko je javnosti poznato, prvi ozbiljniji pokušaj SFOR-a i snaga NATO-a da uhapse Karadžića zabilježen je 1. marta 2002. Tada su međunarodne snage ušle u selo Čelebići u okolici Foče. Pretreseno je više objekata, među kojima i tamošnja crkva. U Foči i okolici međunarodne snage još dva puta su neuspješno tražile Karadžića. Prvi put kada su pratili njegovu kćerku Sonju, a drugi put prateći informaciju, iz za javnost nepoznatih izvora, da se Karadžić krije na području Čelebića i Šćepan-Polja.

 

akcija-parohija-upad

April 2004. godine: SFOR izvršio upad u parohiju u potrazi za Karadžićem, u akciji ranjeni sveštenik Jeremija Starovlah i njegov sin Aleksandar

 

Jedna od najopsežnijih akcija potrage za Karadžićem izvedena je u januaru 2004. Tada su snage NATO-a i SFOR-a u centru Pala pretresle više kuća. Sva četiri prilaza Palama bila su tri dana blokirana, svi automobili koji su ulazili na Pale ili izlazili odatle zaustavljani su i kontrolirani, a građani su legitimirani.

Pretresene su kuće porodice i rođaka Radovana Karadžića, ali i crkva, parohijski dom, stanovi sveštenika, zgrada Crvenog krsta i Dom zdravlja.

Iz ovih kuća odneseni su neka dokumentacija i kompjuteri. Ipak, pretpostavlja se da je u vrijeme tih pretresa Karadžić bio u Foči, gdje je navodno zatražio ljekarsku pomoć, a informacija da je na Palama namjerno je lažno plasirana kako bi se bjeguncu olakšalo kretanje po istočnoj Bosni.

 

pale-mjestani-oko-crkve-nakon-akcije-sfor-a5

Protesti zbog pretresa parohijskog doma na Palama 2004.

 

U martu 2004. godine SFOR i Policijska misija Evropske unije (EUPM) u Bosni i Hercegovini potvrdili su je na području općine Bratunac provedena akcija potrage za Radovanom Karadžićem. No, i ona je bila neuspješna.

Karadžića je 2005. godine tražila i crnogorska policija u okolici Nikšića, odakle je rodom, kada je obavljen pretres kuće njegovog brata Luke, a tada je pretresen i stan njegovog brata u Beogradu. Sumnjalo se da je i Karadžić prerušen bio na sahrani svoje majke u maju te godine.

Karadžićeva kćerka Sonja i supruga Ljiljana na Palama su imale zajedničku ljekarsku ordinaciju, koja im je kasnije zatvorena, a njegov sin Saša imao je privatnu firmu. Sonja je i dugogodišnja vlasnica Radija “Sveti Jovan”. U akciji međunarodnih snaga 2005. Saša Karadžić je bio i priveden, ali je pušten.

 

pretres-kuce-karadzic-2005-nato1

Pretres kuće Karadžića na Palama koji su izveli pripadnici NATO-a 2005.

 

Kuće Karadžića i njegove djece i njihovih porodica pretresane su tokom njegovog bijega nekoliko desetina puta. Posljednja akcija izvedena je sedam dana prije Karadžićevog hapšenja u Beogradu, također na Palama, u kući supruge Ljiljane.

Njegovoj su porodici, osim toga, oduzeti lični dokumenti i pasoši, blokirani su im svi računi u bankama. Ljiljana i Sonja, po nalogu Tužilaštva BiH, privođene su u policiju i saslušavane. Međunarodni zvaničnici optuživali su Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) da krije Karadžića. Na osnovu toga, pojedine crkve i manastiri – od Trebinja do planine Ozren – bili su pod stalnom prismotrom SFOR-a, potom EUFOR-a, i snaga NATO-a.

 

poster-potjernica-za-ratne-zlocince

Vlada SAD nudila nagradu od pet miliona dolara

 

Tako su 1. aprila 2004. vojnici SFORA, tragajući za Karadžićem, upali u parohijski dom na Palama. Tom prilikom teško su povrijeđeni protojerej Jeremija Starovlah i njegov sin Aleksandar. Dugo su bili na liječenju, a kasnije su tužili državu i dobili odštetu za zadobivene povrede. Nakon te akcije na Palama je organizirano protestno okupljanje građana.

Panama i Beč 

U domovima sina i kćerke Radovana Karadžića NATO je 20. februara 2007. izvršio racije zbog njegovog navodnog pojavljivanja u jednom hotelu u glavnom gradu Paname, objavila je tada američka TV mreža ABC News. U kućama Karadžićevog sina i kćerke NATO je navodno pokušao pribaviti neki predmet koji bi mogao osigurati uzorke DNK.

Jedan Amerikanac koji je tokom rata boravio u Bosni javio je da je u predvorju jednog hotela u glavnom gradu Paname vidio muškarca za kojeg vjeruje da je Karadžić.

 

pale-akcija-nato-a-i-eufor-a-karabinijeri-ispred-zgrade-karadzic-sase-21-2-2007

Tokom jednog od pretresa stana na Palama u zgradi gdje je 2007. živio Saša Karadžić

 

Na zahtjev FBI-ja, muškarac je priveden i navodno je rekao da je poslovni čovjek iz Srbije koji živi u Torontu i ima uredne papire. Policija je na kraju zaključila da muškarac nije Karadžić.

Dok su tragali za njim po Srbiji i po Bosni, kako se kasnije ispostavilo, Karadžić je putovao i po inozemstvu – kao gostujući iscjelitelj. Jedna od turneja dovela ga je i u Beč, pisao je nakon Karadžićevog hapšenja bečki dnevnik “Kurier” pozivajući se na izjavu jednog svog čitaoca, za kojeg su tvrdili da se obratio listu kada je na slikama u liku prerušenog Karadžića prepoznao “čudotvornog iscjelitelja Peru”, od kojeg je navodno i njegova supruga tražila pomoć.

I italijanski dnevnik „Corriere della Sera” tvrdio je da je Karadžić i u Italiji boravio pod imenom „doktor Pera”. On je, navodno, radio kao specijalista alternativne medicine u privatnim stanovima u vlasništvu nekih srpskih porodica i nije se zadržavao više od tri dana na istom mjestu.

 

zelen-karadzicljiljana-na-sahrani-svekrvi-u-niksicu

Ljiljana Zelen-Karadžić na sahrani svekrve u Nikšiću 2005. godine: Sumnjalo se da je i Karadžić došao prerušen na posljednji oproštaj od majke 

 

Kako su nakon Karadžićevog hapšenja pisali mediji, ruski geopolitičar i filozof te nacionalista Aleksandar Dugin izjavio je da se s Karadžićem sreo tri ili četiri puta 2006. godine u Rusiji i da je čak znao i adresu u Beogradu na kojoj je živio pod imenom Dragan Dabić.

Pričalo se da se Karadžić jedno vrijeme krio i u Bjelorusiji, a navodno je ruskim avionom bio prebačen u tu zemlju 1997. godine.

Karadžić se krajem ljeta 2006. na Čiovu navodno odmarao deset dana. Kupao se i uživao u ljepotama Čiova. Maskiran kao Dragan Dabić posjetio je i Crkvu sv. Križa. I ovi podaci objavljeni su nakon njegovog hapšenja.

 

Imao ljubavnicu 

Nakon Karadžićevog hapšenja također je objavljeno da je imao ljubavnicu koju je predstavljao kao suprugu. Mileva Cicak (56) predstavljala se kao Mila Damjanov. Njeni poznanici izjavili su u razgovoru za mediji da vjeruju da nije znala da se u liku Dragana Dabića krije Radovan Karadžić. No, to niko ne može pouzdano tvrditi, osim nje same.

 

Porno-uradak

Srbijanski mediji objavili su nakon Karadžićevog hapšenja 2008. godine da je policija u njegovom stanu osim dokumenata Vojske RS, rokovnika i fotografije pronašla i nekoliko snimaka pornografskog sadržaja. Na jednom je snimku, pisali su tada, vlastiti “Karadžićev porno-uradak”, ali policija nije objavila ko se nalazi na snimku s ratnim zločincem.

 

Podudarnost s romanom 

Beogradska književnica Mirjana Đurđević 2006. godine je objavila satirični roman “Prvi, drugi, treći čovek” u kojem glavni lik Radovan Karadžić kao psihijatar radi u jednoj beogradskoj ordinaciji. Tu ga posjećuju razni špijuni, dok pacijente liječi tako što ih tjera da pišu pjesme. Nakon hapšenja zlikovca Đurđević je, kako su prenijeli mediji, izjavila da je bila gonjena željom da napiše prvi srpski špijunski roman te da je i sama iznenađena koliko je bila blizu istine.

 

Potjernica na godišnjicu genocida u Srebrenici 

“Dnevni avaz” redovno je pratio akcije u kojima su pripadnici SFOR-a i NATO-a pokušavali locirati ratnog zločinca Radovana Kardžića.

Još 23. maja 1996. godine upravo je “Dnevni avaz” zatražio Karadžićevo hapšenje. U tekstu pod naslovom „Kompromis s đavolom“ pozvali smo na akciju tadašnjeg IFOR-a. Nakon toga i tadašnji haški tužilac Mark Harmon zatražio je da Karadžić bude proveden iza rešetaka, a “Dnevni avaz” tu je informaciju prenio 9. jula 1996.

 

kompromis-sa-djavolom

“Avazov” komentar iz maja 1996. 

 

– Mislim da smo dokazali da su Karadžić i Ratko Mladić počinili genocid. Svijet je mogao dovesti pred lice pravde planere genocida, ali nije to učinio. Oni su još na slobodi, i to, u velikoj mjeri, zahvaljujući propustu Savezne republike Jugoslavije, koja ih nije sprovela u Hag – kazao je Harmon nakon osmog dana javnog saslušanja.

Glavni naslov “Holbruk ovjerio vizu Karadžiću za Hag” naš list donio je 20. jula 1996. U ovom tekstu američki je posrednik saopćio da se Karadžić povukao iz javnog života te objavio da je to kraj jedne političke ere.

 

holbruk-karadzic

Holbruk ovjerio vizu Karadžiću za Hag

 

Povodom Karadžićevog odstupanja, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je komentirao:

– Svaka kapitulacija ratnih zločinaca je dobra vijest. Ovime je otklonjena samo jedna smetnja u izbornom procesu u BiH. Prava smetnja bit će uklonjena samo upućivanjem optuženih u Hag. Sve dotle, jedna važna odredba Dejtonskog sporazuma ostaje neispunjena.

 

zatrazeno-hapsenje

 Juli 1996. godine: Vijest o raspisanoj potjernici  

 

Tačno na godišnjicu genocida u Srebrenici, 11. jula 1996. godine, raspisana je potjernica za dvojicom krvoloka. Informaciju o tome donijeli smo 12. jula, a izneseni su i detalji optužnice koja se stavlja na teret glavnim akterima krvavih godina u BiH.

– Sud izdaje međunarodnu potjernicu za Karadžića i Mladića i ona će biti proslijeđena svim zemljama, a ako bude potrebno, i međunarodnim mirovnim snagama – rekao je sudija Klod Žorda (Claude Jorda).

 

Za Karadžićevo kretanje po BiH znali samo rijetki bezbjednjaci i Kačavenda!

U vrijeme skrivanja, Karadžić je dugo granicu na Drini prelazio bez straha da će biti uhapšen. Radio je to, tvrdi naš sagovornik, svojevremeno uposlenik Granične policije, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, kada bi kontrolu putnika i vozila obavljali samo odabrani policajci.

– Dugo nismo shvatali zašto jedna grupa policajaca u određenim danima želi raditi zajedno, i to isključivo u poslijepodnevnoj smjeni. Kada je jedan od kolega, Bošnjak, koji je bio angažiran na prijelazu u Karakaju, ispričao kako mu se učinilo da je u jednom vozilu koje je otišlo u Srbiju vidio Radovana Karadžića i da to vozilo policajci koji su vršili kontrolu uopće nisu zaustavljali, nije trebalo mnogo da taj kolega bude premješten na drugi prijelaz. Tada su neki od nas otvoreno počeli sumnjati. Kasnije smo tačno mogli ocijeniti kada Karadžić nailazi preko granice, a nismo imali kome prijaviti – priča naš sagovornik.

Karadžić je, kaže, ipak najčešće prelazio na graničnom prijelazu Šepak, gdje je bio pod budnim okom specijalne jedinice MUP-a u to vrijeme sastavljene od pripadnika koji su u ratu bili dio osiguranja Radovana Karadžića i Ratka Mladića i drugih visokih dužnosnika RS, dugo smještenih u motelu u Janji. Oni bi ga od granice pratili do vladikinog dvora u Bijeljini, gdje mu je domaćin redovno bio Vasilije Kačavenda.

– Kačavenda je do dana hapšenja znao gdje se nalazi Karadžić. U Bijeljini je u nekoliko navrata kao iscjelitelj Dragan Dabić bio gost na lokalnoj BN televiziji i obično bi u te dane  boravio kod Kačavende. Za njegovo kretanje po RS znali su samo Kačavenda i rijetki bezbjednjaci – kaže naš izvor.

Tačno je da je Karadžić boravio kod Kačavende i prilikom jednog od mnogih pokušaja  njegovog hapšenja, ali je akcija, prema tvrdnjama našeg sagovornika, bila samo dobra predstava za javnost. Dok su jedni pretresali vladikin dvor, drugi su Karadžića specijalnim vozilom vozili prema Srbiji.

(4)



This post has been seen 521 times.

DOK GA JE TRAŽIO NATO: Karadžić navodno ordinirao po Rusiji, Austriji, Italiji, a ljetovao na Čiovu

About The Author
-