MISTERIJ BOSANSKE KUGLE: Osmanagić tvrdi da je kugla djelo prastarih civilizacija, no geolozi ga demantuju (FOTO/VIDEO)

U Evropi, u ovom trenutku, nema masivnije i teže kugle od ove iskopane u Podubravlju, kazao je medijima bosanskohercegovački istraživač Semir Osmanagić, a njegovo otkriće snažno je zaintrigiralo javnost u cijeloj regiji, ali i akademske krugove koji su ponudili svoje tumačenje nastanka misteriozne kugle.

 

 

Nedavno pronađena kamena kugla u mjestu Podubravlje, nedaleko od Zavidovića, najveća je takva kugla u Bosni i Hercegovini te Evropi, a možda i u svijetu, ustvrdio je arheološki tim istraživača Semira Osmanagića. Iskopavanje kugle započelo je 19. marta.

 

 

“Tog 19. marta smo izmjerili otkopani dio, koji je bio nešto manji nego polovica obima kamene kugle. Rezultat: 3,80 metara. Obim je najvjerovatnije između osam i devet metara. Fenomen prahistorijskih kamenih kugli istražujem već petnaestak godina.

 

Nekoliko puta sam posjetio nalazišta na jugu Kostarike, u zapadnom Meksiku, na Uskršnjem Otoku, Turskoj, otoku Isla del Cano u Pacifiku, Tunisu, Kanarskim otocima. Prisutne su i na Antarktiku, Novom Zelandu, Rusiji, Egiptu, SAD, Argentini. Na Balkanu sam pisao o kamenim kuglama iz sjeverne Albanije, Dalmatinske Zagore, zapadne Srbije i Sandžaka”, napisao je Osmanagić na portalu piramidasunca.com.

 

 

Do sada su kugle pronađene na dvadeset lokacija, osam oblikovanih granitnih kugli u Teočaku kod Tuzle, vulkanska kamena kugla kod Konjica, te one građene od pješčara u selima Trn i Slatina kod Banja Luke, zatim Vareš, Zenica, Bihać, Žepče…

 

Najveće nalazište je kod Zavidovića, gdje se nalazilo 80 kugli, od kojih su neke završile u rijeci Bosni, neke su stanovnici razbili, a osam očuvanih kugli leži u potoku. Tokom 2007. četiri uzorka oštećenih kamenih kugli iz Zavidovića te uzorak prirodnog stijenskog materijala uzeo je profesor Muhamed Pašić i analizirao na Institutu za materijale u Zenici. Fizičko-kemijska analiza je pokazala prisutnost istih devet elemenata u istom omjeru u kuglama i prirodnim stijenama. Međutim, razlika je bila u tome što su kugle sadržavale i mangan, koji se koristi za poboljšanje čvrstoće, te kalcij oksid, osnovu za vezivni materijal, piše Osmanagić na portalu.

 

 

Iako Osmanagić misli da su tako veliku kamenu kuglu mogle izraditi pradavne civilizacije, uz pomoć nepoznatih tehnika izlijevanja, geolozi se ne slažu. S obzirom na njn hemijski sastav, Hrvoje Poslilović s Hrvatskoga geološkog instituta kaže da je za nju odgovorna “majka priroda”.

 

– Kalcij, koji čini većinu kugle, u ovom slučaju gotovo sigurno dolazi iz minerala kalcita. Zbog hemijskog sastava ne može se zaključiti da su je izradili izlijevanjem. Takva kugla raste iz centra prema van, no nije isključeno da su gromade kasnije dorađene alatom – kaže Posilović, koji je istraživao i kamene kugle pronađene nedaleko od Vrgorca, piše 24sata hr.

 

 

Zbog gustoće minerala, koji čine ovu kuglu misli da bi ona mogla biti i teža od 30 tona, koliko je prvotno navedeno. Da postoji još načina nastanka kamenih kugli, kazao je i akademik Vladimir Bermanec.

 

– Osim od sredine prema van, mogu nastati i kad se čvrsto kamenje počne kotrljati duž rasjeda na kojem se nalazi. Na jakom rasjedu nastaju potoci i udoline i dolazi do erozije tla. Ondje je možda rasjed još aktivan i zaobljava materijale – kaže Bermanec.

 

 

Tokom svojih istraživanja akademik je zabilježio više vrsta kamenih kugli. Savršene oblike primijetio je i u Južnoj Africi, gdje ih je oblikovala tamošnja rijeka Oranje.

 

– Rijeka rotira kamenje i oni djeluju kao svrdla koja buše stijenu. Tako nastaju vrtložni lonci koji su savršeno okrugli – pojašnjava akademik. Posilović dodaje da svemu tome treba pridati puno više pažnje.

 

 

– Kamene kugle svakako predstavljaju vrlo vrijedan i rijedak prirodni fenomen, koji je važno sačuvati i prezentirati. Jedina je zamjerka što bi pri interpretaciji lokaliteta i analizama trebalo pristupiti s više stručnog znanja – kaže Posilović.

 

Samo otkriće još jedne kamene kugle u BiH službeno pripada Arheološkom parku: Bosanske kamene kugle. U početku ih je bilo oko 80. Neke su završile u obližnjoj rijeci Bosni, veći dio su lokalni stanovnici razbili u potrazi za blagom, koje nikad nisu našli, a dio ukrašava neka privatna imanja. Osam očuvanih kamenih kugli leži trenutačno u potoku nedaleko od parka.

 

(21)



This post has been seen 1471 times.

MISTERIJ BOSANSKE KUGLE: Osmanagić tvrdi da je kugla djelo prastarih civilizacija, no geolozi ga demantuju (FOTO/VIDEO)

About The Author
-