Ovako bi izgledao život na zemlji nakon nuklearnog rata

Ruski voditelj vijesti Dmitry Kiselyov upozorio je SAD da će svako ozbiljnije nepoštovanje usmjereno prema Moskvi imati moguće “nuklearne implikacije”. Ta je primjedba stigla nakon što je američki državni sekretar John Kerry izjavio da se Rusija i Sirija moraju suočiti s istragama o ratnim zločinima zbog nedavnih napada nad sirijskim civilima.

Te, poprilično olako izrečene no vrlo zabrinjavajuće komentare razmijenjuju dvije velesile koje posjeduju nuklerano naoružanje, a njihov nuklerani arsenal samo je dio onog što bi svijet moglo nepovratno upropastiti.

Šta bi se tačno dogodilo Zemlji i njenim stanovnicima u scenarijima nukleranog rata analizirali su naučnici, otkrivajući neke očekivane posljedice u prvih pet godina nakon katastrofe u kojoj bi bilo bačeno oko 100 nukleranih glava, a da je svaka veličine poput one bačene na Hirošimu:

  • U atmosferu bi ušlo oko pet megatona crnog ugljika, koji je proizvod spaljivanja. Prije nego što bi takav ugljik ponovno pao na tlo, apsorbirao bi sunčevu toplinu, a dio njega bi se vratio na Zemlju kroz tzv. nuklearnu kišu.
  • Već nakon jedne godine temperatura bi na planetu pala za otprilike 17 Celzijusa, dok bi nakon pet godina Zemlja bila oko 15 stepeni hladnija nego što je danas. Tek nakon 20 godina bi se ponovno počela zagrijavati i pristizati prosječne temperature kao one prije nukleranog rata.
  • U vremenskom razdoblju od dvije do šest godina nakon rata uništeno bi bilo oko 40 posto vegetacije na Zemlji.
  • Ozonski omotač planeta bi doslovno “pojele” hemijske rekacije. Tako bi Zemlja ostala bez zaštite od UV zračenja, što bi rezultiralo znatno lakšim opeklinama, spaljivanjem biljaka, itd… Nakon pet godina ozonski bi se omotač malo oporavio i bio bi za oko 25 posto tanji nego današnji, a deset godina nakon rata bio bi oko osam posto tanji nego danas.
  • Slabljenje ozonskog omotača imalo bi još jednu veliku imlikaciju – povećao bi se broj oboljelih od raka, a brojne biljne kulture bi mogle biti potpuno uništene, poput kukuruza.
  • Na svijetu bi bilo oko dvije milijarde gladnih ljudi, a na hiljade njih bi umiralo svakog dana zbog pothranjenosti.
  • Pad prosječne temperature uzrokovao bi i smanjenje broja padavina, pa bi pet godina nakon rata padalo oko 10 posto manje kiše, što bi moglo dovesti i do povlačenja rijeka te brojnih suša. Posljedice kontaminacije vode i njene dostupnosti zapravo su nepredvidive, no velika je vjerojatnost kako oko 35 posto ljudi svijeta ne bi imalo pristupa pitkoj vodi.

(149)



This post has been seen 2337 times.

Ovako bi izgledao život na zemlji nakon nuklearnog rata

| Slider, Zanimljivosti |
About The Author
-