Pogledajte šta Njemački mediji pišu o Sarajevu i islamu u BiH…

Niko na Zapadu ne može reći da nikada nije čuo za Sarajevo, a taj možda ne poznaje njegove ljepote, ali zna za njegove patnje.

Bosanski islam, izbjeglička kriza, koja prijeti stabilnosti jugoistočne Evrope i predizborna kampanja u Hrvatskoj u kojoj se ne govori o privredi, teme su kojim se bavi njemačka štampa.

Njemački list Sueddeutsche Zeitung piše da je diskusija o tome, da li je Sarajevo Evropa, mučna, prenosi Deutsche Welle.

„Naravno da je tako jer Evropa nije samo monetarna unija, nego i geografska stvarnost. Negiranje historijskog povezivanja islama sa Evropom je s pogledom na ovaj grad suludo. Glupost je to i negirati ako u Španiji stanete ispred Alhambre. Glupo je to negirati i u katoličkoj Poljskoj u kojoj su Tatari u 18 vijeku iza sebe ostavili drvene džamije. Međutim, posebno glupo je negiranje s obzirom na evropsko-islamsku metropolu Sarajevo. Niko na zapadu ne može reći da nikada nije čuo za ovaj grad. Taj možda ne poznaje njegove ljepote, ali zna za njegove patnje. Četiri ljeta i četiri zime je njegova opsada i rušenje uživo preko TV-a prenošeno u svaki njemački dom. Pošto je od toga prošlo 20 godina, možda je sada vrijeme podsjetiti na to, ko je tada ubijan. Ubijani su evropski muslimani”, piše pored ostalog u listu tom listu.

“Brda oko Sarajeva, koje god bilo godiišnje doba ili kakvo god bilo vrijeme, izgledaju kao da je tek pao snijeg. Ta brda se bijele. Međutim, odsjaj sunca se ne reflektuje od snijega nego od nišana više hiljada ljudi koje su ubili snajperisti, koji su poginuli od granata ili izgladnjeli jer vojska bosanskih Srba nije dozvoljavala da se u grad dostave životne namirnice. Svi datumi na nišanima se završavaju sa sljedeća četiri broja: 1992, 1993, 1994 ili 1995. Rat je među svim narodima od očeva i sinova napravio ubice i silovatelje. Ratna mržnja se održava u životu prepucavanjem oko broja žrtava. Međutim, u sadašnjim vremenima, u kojem se globalno muslimani u Evropi predstavljaju kao vjerski agresori i kao prijetnja, zasigurno može pomoći pogled na broj žrtava, kako bi se, ako ništa, obuzdali vlastiti strahovi. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu procjenjuje da je od ukupne od 36.700 civilnih žrtava u ratu u BiH, 25.609 bilo bosanskih muslimana“, navodi se u članku Sueddeutsche Zeitunga.

Vjerska tolerancija

Dodaje se da bi se Sarajevo moglo posmatrati kao simbol propale vjerske tolerancije.

“Ali, na takvu pomisao u Sarajevu niko ne bi došao. Sarajevo nije grad koji je pokazao šta se dešava kada ljudi grade crkve pored džamija. Sarajevo je grad koji je pokazao šta se događa kada ljudi iz nesigurnosti i nacionalističke zaslijepljenosti na vlast biraju čovjekomrsce i neprijatelje ljudskog roda. Srbijanski predsjednik Milošević nije bio u prvoj liniji srpsko-pravoslavni krišćanin, on je bio sadistički oportunista. Hrvatski vođa Franjo Tuđman nije bio u prvoj liniji katolik već je bio radikalni nacionalista i apologet hrvatskih fašista. A bh. predsjednik Izetbegović nije bio u prvom redu musliman, već je bio beskompromisni vlastodržac. Oni su vodili ratove a ne ljudi u dolini Sarajeva, koji, kada su išli po vodu, nisu znali hoće li se živi vratiti kući. To se odnosi na sve njih: na Jevreje, hrišćane, kosmopolite i muslimane – na sve građane Sarajeva“, zaključak je članka.

Historičarka i ekspertica Marie Janine Calic citirala je u svojoj knjizi izvode iz jednog istraživanja javnog mnijenja, provedenog u Jugoslaviji 1985.

Ona je u svojoj analizi zaključila da je velika većina stanovništva izjavila da ne primjećuje vjerske ili etničke napetosti u svom susjedstvu, ali da ljudi imaju osjećaj da raste politički egoizam.

Kao uzrok za to, istakla je ona, Srbi, Bosanci, Hrvati, Makedonci, Slovenci navode privrednu krizu i nacionalističku propagandu, A kao rješenje navode zajedničku sekularnu državu.

Među najvećim zagovaračima takve sekularne države najbrojniji su bili muslimani, tvrdi ona, a bivša zajednička država je propala, ali bosanski islam nije.

“Njega praktikuju ljudi koji namještaj kupuju kod stolara, koji konobaru ostavljaju bakšiš i koji na radiju slušaju hitove jer njihovi preci ne potiču samo od Osmanlija, nego i Austrougara. Možda na ovom mjestu nije samo smisleno govoriti o evropskim vrijednostima, nego i evropskom ponašanju. Sarajevski muslimani imaju iste evropske običaje kao i hrišćani u Drezdenu ili Kaselu: piju rakiju, rijetko posjećuju vjerske objekte i pričaju viceve na račun vlastite vjere. Sarajevo je i grad pun ljudi koji su 90-tih godina njemački jezik učili u Berlinu, Dizeldorfu ili Rozenhajmu. Oni su zahvalni za to što su mogli pobjeći od nasilja u njihovom gradu. To su ljudi koji idu u džamiju I koji će i ove godine iz sentimentalnosti postaviti nekoliko adventskih svijeća”, zaključila je Janine Calic, a prenio Sueddeutsche Zeitung.

Nakon izjave njemačke kancelarke Angele Merkel o tome kako u slučaju njemačke granice na Balkanu prijeti izbijanje oružanih sukoba“ list Frankfurter Allgemeine Zeitung analizira u kojoj je mjeri Balkan doista nestabilan – i zbog čega.

“Iako je hrvatski premijer Zoran Milanović u pravu s tvrdnjom da je opasnost izbijanja novih ratova na Balkanu zbog izbjegličke krize zanemariva, ne može se zaobići spoznajada val izbjeglica donosi sa sobom i opasnosti za stabilnost jugoistoka Europe“, tvrdi FAZ.

List naglašava kako te opasnosti „mogu vrlo brzo porasti s nepromišljenim krajem politike propuštanja izbjeglica“ u susjedne zemlje.

Privredne teme

Frankfurtski list naglašava kako već i sama organizacija transporta izbjeglica stavlja zemlje u regiji pred velike izazove te da bi to bio i slučaj kad bi se radilo o „stabilnim državama s prosperitetnom privredom“.

“Hrvatski premijer Zoran Milanović je rekao da će njegova zemlja, ukoliko Njemačka zatvori svoje granice, isto to uraditi još brže. Ukoliko bi zaista došlo do kraja jedne takve nekontrolisane ‘politike slobodnog prelaska granice‘ , onda bi Makedonija, koja i sama ima dva miliona stanovnika, bila pred problemom kojem državne institucije te zemlje nisu dorasle. Ono što se dešava u Makedoniji ima direktne efekte na pogranična područja na Kosovu i Srbiji, u kojim kao i na sjeveru Makedonije, žive Albanci. Evropa bi na taj način veoma brzo dobila novi problem. Iz tih razloga bi se EU, što je prije moguće, trebala početi brinuti o svojoj vanjskoj granici u Grčkoj”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sedam godina recesije, pad proizvodnje, iseljavanje mladih. I svejedno privreda nije tema u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj.

Umjesto toga se sve vrti oko identiteta i prošlosti, piše Berliner Zeitung.

“Već 20 godina vlada mir, ali rat je u predizbornoj kampanji sveprisutan“, piše berlinski dnevnik. Hrvatska se nalazi pred ključnim izborom između „plavog“ i „crvenog“, između Domoljubne koalicije i saveza Hrvatska raste – i svejedno ni jedni ni drugi ne poduzimaju ništa kako bi se biračima predstavili kako „spasitelji“ i izvukli zemlju iz ekonomskog očaja, napominje njemački list: „Socijaldemokrati prodaju skromni privredni rast kao veliku uzlet. A opozicioni HDZ naručuje privredni program kod liberalnog Instituta ifo, program koji do sada nije objavio. Rezove koje taj institut u pravilu predlaže, biračima se ne bi svidjeli.“

(3)



This post has been seen 247 times.

Pogledajte šta Njemački mediji pišu o Sarajevu i islamu u BiH…

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-