“Treba poligon prilagoditi za sarajevske trkače, pa neka se tamo iživljavaju. Jutros sam vještačio jednog koji je napravio haos i polomio ljude”

Iako brojni stručnjaci u Bosni i Hercegovini tvrde da bi nešto žešće kažnjavanje nesavjesnih vozača na bh. ulicama smanjilo crni bilans nesreća na području naše zemlje, kazne za počinioce prekršaja u saobraćaju, barem kada je u pitanju naša zemlja, su najniže u regionu.

Brojke u našoj zemlji, kada su u pitanju saobraćajne nesreće sa smrtnim posljedicama i teškim tjelesnim povredama, su poražavajuće. Tako je, primjera radi, u 2014. godini u Federaciji BiH smrtno stradalo 143 lica, dok je taj broj u 2015. godini još veći (170). U 2014. godini je teže povrijeđeno 867 lica, dok ih je godinu dana kasnije teže povrijeđeno 870. Kada su u pitanju konačne brojke, u 2014. godini u FBiH se dogodilo 27.844 nesreća, dok se u 2015. godini dogodilo 28.978 nesreća, što je povećanje broja više od 4%.

Također, u prvih šest mjeseci 2015. godine na cestama u RS-u dogodile su se ukupno 4.163 saobraćajne nesreće, što je 323 više nego u istom razdoblju 2014. godine. U RS-u su na putevima smrtno stradale 74 osobe, teže povrijeđenih je bilo 320, a lakše povrijeđenih 1.241.

Prema službenim podacima Federalne uprave policije (FUP), na cestama FBiH od 2005. do 2015. godine je zabilježeno više od 270.000 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 1.940 osoba. S druge strane, u RS-u je od 2005. do 2015. godine u gotovo 97.000 saobraćajnih nesreća ukupno poginulo 1.649 osoba.

Jasno je da je stanje u bh. saobraćaju katastrofalno, pa ukoliko saberemo brojke u prethodnih desetak godina, brojke za našu zemlju (kada su u pitanju poginuli) su gotovo tri puta veće u odnosu na ostale evropske zemlje. Kada su u pitanju najčešći razlozi nesreća uglavnom se radi o brzini, nepropisnom preticanju, nesposobnosti za vožnju, alkoholu, umoru, uticaju droga, oduzimanju prava prvenstva i sl.

Male novčane kazne za prekršaje?

U BiH je kazna za nevezivanje pojasa 30 KM, a za isti prekršaj u Hrvatskoj biste platili 500 kuna (126 KM). Ukoliko vas slučajno put odvede u Srbiju, obavezno se vežite, jer osim što na kocku stavljate život, rizikujete da vam bude naplaćeno 5.000 dinara (oko 84 KM), dok u Crnoj Gori kazna za ovaj prekršaj iznosi od 40 do 100 eura. Naše zakonodavstvo relativno je tolerantno i za one koji voze pijani, jer je ovdje kazna za taj prekršaj od 30 KM pa naviše, a vozači u Sloveniji koji su kombinovali alkohol i vožnju rizikuju da budu kažnjeni od 300 do čak 1.200 eura.

I neki drugi prekršaji tokom vožnje, kao što je to slučaj sa korištenjem mobilnog telefona tokom vožnje, se mnogo žešće kažnjavaju u zemljama regiona, nego što je to slučaj u BiH. Osim toga, zabilježeni su brojni slučajevi vožnje u alkoholiziranom stanju. Apsolutni rekorder, kada je riječ o stanju opijenosti za volanom u našoj zemlji, jeste vozač iz Foče koji je tokom 2011. godine zaustavljen za volanom svoga automobila na području CJB Istočno Sarajevo i to sa čak 4,55 promila alkohola u krvi.

Danas je za Source.ba portal govorio stručnjak iz oblasti saobraćaja i saobraćajne infrastrukture, Ševal Kovačević.

“Nisu blage kazne za savjesne ljude i prosječne vozače, dakle za ljude koji su kulturni u saobraćaju. Slabe su izvršne sankcije kada su u pitanju povratnici u prekršaje. Mora se raditi na tome sve dok se ne oduzme sredstvo izvršenja. Zašto nekome ne uzeti vozilo ako je napravio više od 80 prekršaja? To više nije vozilo, to je opasno sredstvo koje ugrožava stanovništvo. On ne poštuje nikakve norme. Zapadne zemlje su to riješile sasvim jasno, oduzimanjem vozila. Ovdje nažalost se osiguranja nadmeću, ne gleda se ko je napravio koliko nesreća, samo je bitno da se proda polica osiguranja”, kaže za naš portal Ševal Kovačević.

Neslavni rekorderi na bh. cestama

Prošlogodišnji ubjedljivo najpijaniji vozač na cesti jeste pedesettrogodišnji Nebojša Bajić, koji je sa 3,45 promila alkohola u krvi zaustavljen u mjestu Sitneši kod Laktaša. Rezultati alkotesta su iznenadili i same policajce koji nisu mogli vjerovati da Bajić ima toliku količinu alkohola u krvi i to u 10:00 sati ujutro. U martu prošle godine, prilikom redovne kontrole saobraćaja, u mjestu Ševarlije zaustavljen je vozač autobusa koji je prevozio učenike na relaciji Doboj – Potočani. Alkotestiranjem je tada kod A.M. izmjereno 2,35 promila alkohola.

Inače, alkohol u organizmu vozača može od euforije dovesti do smrti. Koncentracija viša od četiri promila alkohola u krvi može uzrokovati smrt zbog prestanka disanja, vrlo niskoga krvnog pritiska ili gušenja tokom povraćanja. Do 0,9 promila alkohola u krvi kod vozača uzrokuje laganu euforiju i gubitak sramežljivosti, osjećanje veselja, opuštenosti, lagane smetnje u ravnoteži, govoru, vidu, reakciji. Od jednog do dva promila alkohola u krvi uzrokuje značajne smetnje u motornoj koordinaciji i procjeni, smetnje u motoričkim funkcijama i manjak kontrole, stanje tjeskobe, depresije, nemira, te  zbunjenost, izgubljenost i dezorijentisanost.

Prema podacima koji nam dolaze iz RS-a i FBiH, vožnja pod uticajem alkohola jedan je od najčešćih uzroka fatalnih nesreća. Zvanični podaci iz RS-a kažu kako četvrtina vozača upravlja autom pod uticajem alkohola. Isti je slučaj i  u FBiH. Prema podacima Federalne uprave policije, u samo prvih šest mjeseci prošle godine vožnja u pijanom stanju bila je uzročnik više od 500 nesreća.

Kazne za vožnju u alkoholiziranom stanju kreću se od 50 do 1.000 KM. Izmjerenu razinu alkohola od 0,3 do 1 g/kg plaća se od 50 do 250 KM. Kaznu u iznosu od 100 do 300 KM vozač snosi ako mu je izmjerena razina alkohola od 1 do 2 g/kg, dok se za više od 2 g/kg kazna plaća u iznosu od 400 do 1.000 KM. Pored plaćanja kazni u novčanom iznosu, praktikuje se i oduzimanje vozačke dozvole do otrežnjenja vozača, odnosno 12 sati nakon oduzimanja vozačke dozvole. Prema Krivičnom zakonu FBiH za izazivanje saobraćajne nesreće sa smrtnom posljedicom, odnosno krivično djelo ugrožavanja javnog prometa predviđena je kazna zatvora od jedne do 20 godina zatvora.

Trkači na sarajevskim cestama

Sve su češći vozači, barem kada su u pitanju sarajevske ulice, koji posebno tokom noćnih sati krše saobraćajne propise i voze ogromnom brzinom, dok je sve manje policije na ulicama koja ih kontroliše i kažnjava.

“To je jedna realnost. Policija nije opremljena, a nije ni stimulisana da vrši pojačan nadzor. Svakako je potreban jedan selektivan nadzor i patrole na ulicama. Trebalo bi na kraju jedan od sarajevskih poligona prilagoditi za ove trkače, pa neka se tamo iživljavaju. Naplaćivati im sat po 10 KM i neka tamo voze. Adrenalin očito radi kod ljudi. To je strašno. Jutros sam vještačio jednog koji je napravio haos i polomio ljude”, rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal Ševal Kovačević.

Kanton Sarajevo ubjedljivo prednjači po broju saobraćajnih nesreća u prethodne dvije godine. Tako se, primjera radi, na području KS u 2014. godini dogodilo 10.974 nesreća, dok je ta brojka godinu dana kasnije povećana za gotovo 5% (11.475). Da bi vam lakše ilustrirali koliko se često dešavaju nesreće na području KS, tome svjedoči podatak da je prvi pratilac Kantona Sarajevo u ovom neslavnom rekordu ZDK sa 4.411 nesreća u 2014. godini, odnosno 4.580 nesreća u 2015. godini. Poražavajuća je statistika koja kaže da se na prostorima gotovo svih kantona iz godine u godinu konstantno povećava broj saobraćajnih nesreća.

Kada je u pitanju 2015. godina, najviše osoba je smrtno stradalo na području TK (34), dok je na području KS u 2015. godini u saobraćajnim nesrećama poginulo 15 osoba. Podaci za 2015. godinu na tlu FBiH kažu da je daleko najviše osoba smrtno stradalo u dobi od 18 do 23 godine života.

(10)



This post has been seen 437 times.

“Treba poligon prilagoditi za sarajevske trkače, pa neka se tamo iživljavaju. Jutros sam vještačio jednog koji je napravio haos i polomio ljude”

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-