Zašto se ljudi najčešće utapaju u jezerima

Jezera su najmirnije vode, ali tu, po pravilu, ima najviše žrtava – kaže za Blic Vladan Slavković, instruktor ronjenja u kragujevačkom klubu „Kraguj“.

– Najveći neprijatelj kupača je razlika u temperaturi vode. U jezerima ne postoje virovi, nema velikog protoka vode, niti strujanja. Ali, problem je temperatura vode. Na površini je topla, a već nakon pola metra je hladna. Kada plivač koji nema iskustva uđe u taj hladan sloj, organizam sam počinje da povlači krv u unutrašnje organe, jetru, bubrege, i sve što je vitalno za održavanje života. Ljudi se uspaniče, i dovoljno je da progutaju malo vode da se zatvori mišić „glotus“, i da zaustavi svaku mogućnost daljeg udisanja – kaže Vladan Slavković, piše “Blic“.

U stajaćim vodama na našim prostorima rastu dvije vrste biljaka, koje takođe mogu povećati opasnost od davljenja, jer dodir sa njima, usljed panike i straha, može biti smrtonosan.

– Resina i drezga su krte biljke koje rastu u jezerima, i iz kojih se čovjek može lako iščupati. Ali ako uzmemo u obzir faktor straha i panike koje mogu da izazovu, naravno da krajnji ishod prilikom dodira sa njima može biti fatalan po neplivače – kaže profesorica novosadskog Prirodno – matematičkog fakulteta Dragana Vukov.

Prema njenim riječima, isti efekat mogu imati i najobičnija kesa ili grana, kojih ima na neodržavanim kupalištima.

– Jedino rješenje predstavlja sistematsko čišćenje, odnosno dubinsko košenje poteza gdje se nalazi kupalište koje bi trebalo biti ograđeno kako bi se upozorili plivači da preko te granice mogu naići na bilje ili neke druge prepreke kao što su potopljena stabla, grane i slično – tvrdi Vukov.

Milisav Mijatović, rendžer Nacionalnog parka Tara sa licencom spasioca u gori i na vodi smatra da je prvenstveni uzrok smrti na jezerima nepoštovanje pravila na vodi, odnosno kupanje na nebezbjednim mestima.

– Nagli ulazak u vodu koji dovodi do srčanog udara, plivanje pod dejstvom alkohola, prevrtanje čamaca, pokušaj da se spase utopljenik… Svaki trenutak nepažnje zna da bude koban na jezerima – objašnjava Mijatović.

Prema iskustvu ronilaca, veoma opasne su i rijeke, jer „imaju svoj tok, i struje koje su izuzeto jake naročito kada je visok vodostaj“.

– Reke prave virove, kada velika količina nadolazeće vode udara o neku prepreku. Tada se stvara vodeni kovitlac, u kome često neiskusni plivači stradaju. Posebno su rijeke opasne zbog toga što kroz svoju vodu nose granje, kamenje, i sve što u svom slivu pokupe, pa ti predmeti mogu da udare i da pokose kupača. More je za plivanje najbezbjednije, prvo zbog slane vode, koja ima veću gustinu i lakše je da se u njoj održava na površini, priča Vladan Slavković.

Sa njim se slaže i Nenad Stojković, profesionalni ronilac iz Ovčar Banje.

– Na moru je voda toplija i gušća nego u rijeci. Pritom, na plažama je puno ljudi koji mogu da primijete utopljenika. Na plažama postoje i obučeni spasioci za razliku od jezera gdje se narod kupa gdje stigne – navodi ronilac.

Za bezbjednost u vodi je najbitnija pribranost, jer svaki čovjek, ako udahne vazduh punim plućima, ne može da potone, i reaguje kao „plovak“. Ako se u rijeci upadne u „vir“, potrebno je samo da se prepusti vodi, jer će ona sama da izbaci čovjeka iz vira kako ga je u njega i uvukla. Pnika i strah su najveći neprijatelji slabih plivača, jer ugrožavaju ne samo sebe, već često i druge koji pokušavaju da im pomognu, smatraju stručnjaci.

(127)



This post has been seen 3094 times.

Zašto se ljudi najčešće utapaju u jezerima

| Slider, Zanimljivosti |
About The Author
-